Preskoči na sadržaj

Vodič · Zakon o radu

Preraspodela radnog vremena po Zakonu o radu

Kada poslodavac sme da uvede preraspodelu radnog vremena, koliko ona sme da traje, koliko sati nedeljno se tada radi, zašto nije prekovremeni rad i kako se u evidenciji prati da se sati na kraju izjednače.

Osnov: Zakon o radu (Sl. glasnik RS 24/2005 … 109/2025), čl. 56–61 i 66.

Kada se uvodi preraspodela radnog vremena

Preraspodela nije slobodan izbor rasporeda, već alat za posao koji nije ravnomeran tokom godine — sezona, rokovi, berba, godišnji popis. Zakon o radu (čl. 57) navodi kada je dozvoljena:

  • kada to zahteva priroda delatnosti
  • zbog organizacije rada
  • zbog boljeg korišćenja sredstava rada
  • radi racionalnijeg korišćenja radnog vremena
  • da bi se posao izvršio u utvrđenim rokovima

O rasporedu rada i njegovoj promeni zaposleni se obaveštava najmanje 5 dana unapred, a izuzetno, zbog nepredviđenih okolnosti, najmanje 48 časova ranije (čl. 56).

Pravila preraspodele na jednom mestu

  • 6 meseci, izuzetno 9

    Prosek punog radnog vremena mora se postići u periodu od 6 meseci u kalendarskoj godini. Kolektivni ugovor može predvideti period do 9 meseci koji nije vezan za kalendarsku godinu.

  • Najviše 60 sati nedeljno

    Ni u najintenzivnijem delu preraspodele radno vreme ne sme preći 60 časova nedeljno.

  • Nije prekovremeni rad

    Sati preko punog radnog vremena u preraspodeli ne plaćaju se kao prekovremeni (čl. 58) — jer se vraćaju kraćim radom u drugom delu perioda.

  • Ne na skraćenom radnom vremenu

    Na poslovima sa skraćenim radnim vremenom zbog štetnih uticaja preraspodela nije dozvoljena (čl. 60).

  • Duže od proseka — samo uz saglasnost

    Ako se zaposleni saglasi da u preraspodeli radi u proseku duže od ugovorenog radnog vremena, sati preko proseka isplaćuju se kao prekovremeni rad.

  • 11 sati dnevnog odmora

    U preraspodeli zaposleni ima najmanje 11 časova neprekidnog dnevnog odmora u toku 24 časa (čl. 66).

Za preraspodelu izvršenu suprotno čl. 57 i 60 kazna za pravno lice je od 600.000 do 1.500.000 dinara, za preduzetnika od 200.000 do 400.000, a za odgovorno lice od 30.000 do 150.000 dinara (čl. 274).

Primer: sezona od 6 meseci

Firma ima puno radno vreme od 40 sati nedeljno. Od aprila do juna je sezona, od jula do septembra posla je manje. Period preraspodele je 6 meseci (26 nedelja).

Preraspodela kroz 6 meseci — sati po periodu
PeriodNedeljaSati nedeljnoUkupno sati
April – jun (sezona)1348624
Jul – septembar1332416
Ukupno za 6 meseci26prosek 401.040

1.040 sati kroz 26 nedelja je tačno 40 sati nedeljno u proseku — preraspodela je izjednačena i nema prekovremenog rada. Ako bi u julu–septembru zaposleni radio 36 umesto 32 sata, razlika od 52 sata bila bi rad preko proseka.

Kako se preraspodela prati u evidenciji

Preraspodela je zakonita samo ako se na kraju perioda sati izjednače — a to se ne vidi iz rasporeda, već iz evidencije stvarnog rada. Za svakog zaposlenog treba znati koliko je sati „u plusu” ili „u minusu” u odnosu na puno radno vreme i koliko nedelja je ostalo do kraja perioda.

  • Odluka o preraspodeli sa periodom, rasporedom i spiskom zaposlenih
  • Dnevna evidencija dolaska i odlaska za svakog zaposlenog
  • Zbir sati po nedelji — provera granice od 60 sati
  • Stanje sati u odnosu na prosek, po zaposlenom
  • Obračun viška kao prekovremenog ako radni odnos prestane pre kraja perioda (čl. 61)

Najčešći problem nije sama preraspodela, već što niko ne zna stanje sati kad period istekne — pa se višak ili ne isplati, ili se isplati dvaput.

Pitanja

Česta pitanja

Šta je preraspodela radnog vremena?

Preraspodela je raspored rada u kome zaposleni u jednom periodu radi duže, a u drugom kraće od punog radnog vremena, tako da u proseku ne radi duže od ugovorenog. Uvodi je poslodavac kad to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena ili izvršenje posla u rokovima (Zakon o radu, čl. 57).

Da li je preraspodela radnog vremena prekovremeni rad?

Ne. Zakon o radu (čl. 58) izričito kaže da se preraspodela radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, pa sati rada dužeg od punog radnog vremena u preraspodeli ne donose uvećanje za prekovremeni rad — pod uslovom da se u zakonskom periodu izjednače.

Koliko najduže može da traje preraspodela radnog vremena?

Prosek punog radnog vremena mora se postići u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine. Kolektivnim ugovorom se može predvideti da se preraspodela ne vezuje za kalendarsku godinu i da traje najduže devet meseci.

Koliko sati nedeljno zaposleni može da radi u preraspodeli?

Radno vreme u preraspodeli ne može da traje duže od 60 časova nedeljno (čl. 57). Dnevni odmor u preraspodeli je najmanje 11 časova neprekidno, umesto uobičajenih 12 (čl. 66).

Šta ako zaposleni da otkaz pre kraja preraspodele?

Ako radni odnos prestane pre isteka perioda preraspodele, a zaposleni je radio duže od ugovorenog radnog vremena, ima pravo da mu se ti sati preračunaju u radno vreme — pa ga poslodavac odjavljuje sa obaveznog socijalnog osiguranja tek po isteku tog vremena — ili da mu se obračunaju i isplate kao prekovremeni rad (čl. 61).

Da li se preraspodela može uvesti na poslovima sa skraćenim radnim vremenom?

Ne. Na poslovima na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme zbog težine posla i štetnih uticaja (čl. 52 Zakona o radu) preraspodela nije dozvoljena (čl. 60).

Srodne strane

Stvarni sati svakog zaposlenog na jednom mestu

TimeCheck Pro beleži stvarni dolazak i odlazak svakog zaposlenog i sabira sate po nedelji i mesecu — osnova za proveru granice od 60 sati i stanja sati u preraspodeli. Odluku o preraspodeli pravite u aktima poslodavca, iz podataka firme.

Isprobaj besplatnoPozovi 060 0 333 450