Preskoči na sadržaj
Vodič · Zakon o radu

Preraspodela radnog vremena po Zakonu o radu

Kada poslodavac sme da uvede preraspodelu radnog vremena, koliko ona sme da traje, koliko sati nedeljno se tada radi, zašto nije prekovremeni rad i kako se u evidenciji prati da se sati na kraju izjednače.

Osnov: Zakon o radu (Sl. glasnik RS 24/2005 … 109/2025), čl. 56–61 i 66.

Kada se uvodi preraspodela radnog vremena

Preraspodela nije slobodan izbor rasporeda, već alat za posao koji nije ravnomeran tokom godine — sezona, rokovi, berba, godišnji popis. Zakon o radu (čl. 57) navodi kada je dozvoljena:

  • kada to zahteva priroda delatnosti
  • zbog organizacije rada
  • zbog boljeg korišćenja sredstava rada
  • radi racionalnijeg korišćenja radnog vremena
  • da bi se posao izvršio u utvrđenim rokovima

O rasporedu rada i njegovoj promeni zaposleni se obaveštava najmanje 5 dana unapred, a izuzetno, zbog nepredviđenih okolnosti, najmanje 48 časova ranije (čl. 56).

Pravila preraspodele na jednom mestu

6 meseci, izuzetno 9

Prosek punog radnog vremena mora se postići u periodu od 6 meseci u kalendarskoj godini. Kolektivni ugovor može predvideti period do 9 meseci koji nije vezan za kalendarsku godinu.

Najviše 60 sati nedeljno

Ni u najintenzivnijem delu preraspodele radno vreme ne sme preći 60 časova nedeljno.

Nije prekovremeni rad

Sati preko punog radnog vremena u preraspodeli ne plaćaju se kao prekovremeni (čl. 58) — jer se vraćaju kraćim radom u drugom delu perioda.

Ne na skraćenom radnom vremenu

Na poslovima sa skraćenim radnim vremenom zbog štetnih uticaja preraspodela nije dozvoljena (čl. 60).

Duže od proseka — samo uz saglasnost

Ako se zaposleni saglasi da u preraspodeli radi u proseku duže od ugovorenog radnog vremena, sati preko proseka isplaćuju se kao prekovremeni rad.

11 sati dnevnog odmora

U preraspodeli zaposleni ima najmanje 11 časova neprekidnog dnevnog odmora u toku 24 časa (čl. 66).

Primer: sezona od 6 meseci

Firma ima puno radno vreme od 40 sati nedeljno. Od aprila do juna je sezona, od jula do septembra posla je manje. Period preraspodele je 6 meseci (26 nedelja).

PeriodNedeljaSati nedeljnoUkupno sati
April – jun (sezona)1348624
Jul – septembar1332416
Ukupno za 6 meseci26prosek 401.040

1.040 sati kroz 26 nedelja je tačno 40 sati nedeljno u proseku — preraspodela je izjednačena i nema prekovremenog rada. Ako bi u julu–septembru zaposleni radio 36 umesto 32 sata, razlika od 52 sata bila bi rad preko proseka.

Kako se preraspodela prati u evidenciji

Preraspodela je zakonita samo ako se na kraju perioda sati izjednače — a to se ne vidi iz rasporeda, već iz evidencije stvarnog rada. Za svakog zaposlenog treba znati koliko je sati „u plusu” ili „u minusu” u odnosu na puno radno vreme i koliko nedelja je ostalo do kraja perioda.

  • Odluka o preraspodeli sa periodom, rasporedom i spiskom zaposlenih
  • Dnevna evidencija dolaska i odlaska za svakog zaposlenog
  • Zbir sati po nedelji — provera granice od 60 sati
  • Stanje sati u odnosu na prosek, po zaposlenom
  • Obračun viška kao prekovremenog ako radni odnos prestane pre kraja perioda (čl. 61)

Najčešći problem nije sama preraspodela, već što niko ne zna stanje sati kad period istekne — pa se višak ili ne isplati, ili se isplati dvaput.

Česta pitanja

Preraspodela je raspored rada u kome zaposleni u jednom periodu radi duže, a u drugom kraće od punog radnog vremena, tako da u proseku ne radi duže od ugovorenog. Uvodi je poslodavac kad to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena ili izvršenje posla u rokovima (Zakon o radu, čl. 57).

Ne. Zakon o radu (čl. 58) izričito kaže da se preraspodela radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, pa sati rada dužeg od punog radnog vremena u preraspodeli ne donose uvećanje za prekovremeni rad — pod uslovom da se u zakonskom periodu izjednače.

Prosek punog radnog vremena mora se postići u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine. Kolektivnim ugovorom se može predvideti da se preraspodela ne vezuje za kalendarsku godinu i da traje najduže devet meseci.

Radno vreme u preraspodeli ne može da traje duže od 60 časova nedeljno (čl. 57). Dnevni odmor u preraspodeli je najmanje 11 časova neprekidno, umesto uobičajenih 12 (čl. 66).

Ako radni odnos prestane pre isteka perioda preraspodele, a zaposleni je radio duže od punog radnog vremena, poslodavac mu višak sati preračunava u radno vreme ili ih isplaćuje kao prekovremeni rad (čl. 61).

Ne. Na poslovima na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme zbog težine posla i štetnih uticaja (čl. 52 Zakona o radu) preraspodela nije dozvoljena (čl. 60).

Kada rad preko punog radnog vremena jeste prekovremeni i kako se plaća objašnjava vodič o prekovremenom radu. Nedeljni raspored sa brojem ljudi po smeni i danu napravite u besplatnoj tabeli za raspored smena. Šta evidencija mora da sadrži i koliko se čuva objašnjava vodič evidencija radnog vremena i Zakon o radu.

Stanje sati u preraspodeli uvek na jednom mestu

TimeCheck Pro beleži stvarni dolazak i odlazak svakog zaposlenog i sabira sate po nedeljama i mesecima, pa pre kraja perioda vidite ko je u plusu, ko u minusu i da li je neko prešao 60 sati nedeljno.