Preskoči na sadržaj
Vodič · Obračun zarade

Uvećana zarada — noćni rad, praznik, prekovremeni i minuli rad

Isti sat rada može da nosi više dodataka istovremeno, a svaki od njih ima zakonski minimum. Objašnjavamo koliko iznosi svaki osnov, na šta se procenti primenjuju i kako se sabiraju kad se poklope.

Osnov: Zakon o radu (Sl. glasnik RS), odredbe o uvećanoj zaradi. Navedeni procenti su zakonski minimumi.

Četiri osnova i njihovi minimumi

Procenti se računaju na OSNOVNU zaradu, ne na ukupna primanja. Opštim aktom se sme dati više, manje nikada.

Osnov za uvećanjeNajmanjeNapomena
Rad na dan praznika koji je neradni dan110%Najveće pojedinačno uvećanje
Noćni rad26%Samo ako nije već uračunat u osnovnu zaradu
Prekovremeni rad26%Uz ograničenje od 8 časova nedeljno
Minuli rad0,4% po godiniZa svaku navršenu godinu kod tog poslodavca

Noćni rad se ne obračunava dvaput. Ako je već ugrađen u osnovnu zaradu kroz koeficijent radnog mesta, dodatak po tom osnovu ne ide ponovo.

Kada se osnovi poklope

Sat rada noću na dan praznika, koji je uz to i prekovremeni, nosi sva tri uvećanja. Procenti se sabiraju, a osnovica ostaje ista — osnovna zarada.

Praznik + prekovremeni

110% za rad na dan praznika i 26% za prekovremeni rad daju zbir od 136% uvećanja na osnovnu zaradu za te sate.

Noćni + prekovremeni

26% za noćni rad i 26% za prekovremeni daju 52%. Ovo je najčešća kombinacija u proizvodnji i kod obezbeđenja.

Minuli rad ide uvek

Uvećanje po godinama staža kod poslodavca ne zavisi od toga kada je sat odrađen — dodaje se nezavisno od ostalih osnova.

Redosled računa

Brojevi ispod su ilustracija postupka sa okruglom osnovnom satnicom, ne cenovnik. Cilj je da se vidi šta ulazi u osnovicu, a šta se na nju dodaje.

KorakRačunRezultat
Osnovna satnicapolazna vrednost300 din
Rad na dan praznika300 × 110%+330 din
Isti sat je i prekovremeni300 × 26%+78 din
Ukupno za taj sat300 + 330 + 78708 din

Uvećanja se računaju od osnovne zarade, a ne jedno na drugo. Ne množi se već uvećana vrednost — svaki procenat ide na istu osnovicu.

Zašto ovo obično puca u praksi

Sami procenti retko su problem. Problem je znati koji sat je bio noćni, koji prekovremeni, a koji na praznik — mesec dana unazad, za svakog zaposlenog.

  • Sati se upisuju napamet na kraju meseca, pa se noćni i prekovremeni pomešaju
  • Smena koja prelazi ponoć se broji u pogrešan dan
  • Praznik koji pada u smenu se previdi
  • Nema traga ko je i kada odobrio prekovremeni rad
  • Obračun se ne poklapa sa evidencijom kad inspekcija zatraži oba

Česta pitanja

Najmanje 26% osnovne zarade, ako taj rad nije već uračunat u osnovnu zaradu. Ako je noćni rad ugrađen u osnovnu zaradu kroz koeficijent radnog mesta, ne obračunava se dvaput.

Najmanje 110% osnovne zarade, kada je reč o praznику koji je neradni dan. To je najveće pojedinačno uvećanje koje zakon predviđa.

Da. Ako zaposleni radi prekovremeno, noću, na dan praznika, procenti se sabiraju, a osnovicu čini osnovna zarada. Isti sat može nositi više osnova istovremeno.

Uvećanje po osnovu vremena provedenog u radnom odnosu kod poslodavca — najmanje 0,4% osnovne zarade za svaku navršenu godinu. Za deset godina kod istog poslodavca to je najmanje 4%.

Na osnovnu zaradu, ne na ukupna primanja. Osnovna zarada se utvrđuje na osnovu uslova utvrđenih pravilnikom, potrebnih za rad na poslovima za koje je zaposleni zaključio ugovor o radu, i vremena provedenog na radu.

Sme. Navedeni procenti su minimumi — opštim aktom ili ugovorom o radu može se predvideti više, ali nikada manje.

Granice prekovremenog rada i evidenciju koju traži zakon objašnjava vodič o prekovremenom radu. Kako sistem vodi smene koje prelaze ponoć, pogledajte na strani 24/7 režim rada.

Sat se svrsta sam, dodatak se izračuna sam

TimeCheck Pro beleži svaki dolazak i odlazak sa vremenskim pečatom, prepoznaje noćne sate i smene koje prelaze ponoć, i razdvaja prekovremeni rad od redovnog. Obračun i evidencija dolaze iz istog izvora, pa se ne mogu razići.