Preskoči na sadržaj

Vodič · Zakon o radu

Godišnji odmor po zakonu — koliko dana, kako se računa i šta je obavezno

Godišnji odmor po Zakonu o radu je pravo koje se ne može uskratiti ni zameniti novcem. Objašnjavamo zakonski minimum, po čemu se odmor uvećava, kako se računa srazmerni deo i koju dokumentaciju poslodavac mora da ima.

Osnov: Zakon o radu (Sl. glasnik RS), odredbe o godišnjem odmoru.

Godišnji odmor po zakonu: zakonski minimum i šta ga uvećava

Zakon postavlja donju granicu i nabraja osnove po kojima odmor može biti duži. Same brojeve dana po osnovu određuje poslodavac svojim opštim aktom.

Najmanje 20 radnih dana

Zakonski minimum za godišnji odmor je 20 radnih dana u punoj kalendarskoj godini. Ugovorom ili opštim aktom sme se dati više, ali nikada manje.

Osnovi za uvećanje

Doprinos na radu, uslovi rada, radno iskustvo, stručna sprema i drugi kriterijumi utvrđeni opštim aktom ili ugovorom o radu.

Meri se u radnim danima

Radna nedelja se računa kao pet radnih dana. Praznici koji su neradni dani, plaćeno odsustvo i bolovanje ne ulaze u dane godišnjeg odmora (čl. 70).

Zakon o godišnjem odmoru: šta propisuje zakon, a šta poslodavac

Većina nesporazuma nastaje ovde. Zakon postavlja okvir i zabrane, a konkretne brojeve preko minimuma određuje opšti akt poslodavca ili ugovor o radu.

Šta uređuje zakon, a šta opšti akt ili ugovor
PitanjeZakonOpšti akt ili ugovor
Najmanji broj dana20 radnih danasme više, manje nikada
Koliko dana po osnovu staža ili stručne spremenabraja osnoveodređuje broj dana po svakom osnovu
Kada se stiče pravomesec dana neprekidnog radane može se produžiti
Prvi deo odmoranajmanje dve radne nedelje neprekidnoviše od dva dela samo uz sporazum sa zaposlenim
Prenos u narednu godinunajkasnije do 30. junane može se pomerati
Zaokruživanje srazmernog delane uređujeuredite ga svojim aktom

Poseban propis o godišnjem odmoru ne postoji — sve navedeno je deo Zakona o radu. Zato pretraga „zakon o godišnjem odmoru” vodi na odredbe tog zakona, a ne na zaseban akt.

Kako se računa godišnji odmor — srazmerni deo i kalkulator

Zaposleni koji je zasnovao radni odnos tokom godine, ili mu je prestao pre kraja godine, ima pravo na srazmerni deo — jednu dvanaestinu za svaki mesec rada.

Član 72 Zakona o radu
„Zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora iz člana 69. ovog zakona (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.”
Primeri srazmernog dela godišnjeg odmora
Pun odmor po opštem aktuMeseci radaSrazmerni deo
20 radnih dana6 meseci10 radnih dana
24 radna dana5 meseci10 radnih dana
24 radna dana9 meseci18 radnih dana
25 radnih dana3 meseca6,25 → zaokružuje se po opštem aktu

Formula je: pun odmor podeljen sa 12, pa pomnožen brojem meseci rada. Način zaokruživanja nepunih dana zakon ne propisuje — uredite ga opštim aktom da ne biste svaki put odlučivali iznova.

Kalkulator srazmernog dela godišnjeg odmora

Po opštem aktu ili ugovoru o radu, najmanje 20.

Ostavite prazno ako je radio od početka godine.

Ostavite prazno ako radni odnos traje.

Meseci rada u 2026. godini: 12

Pun godišnji odmor: 20 radnih dana

Ako se koristi u delovima: prvi deo najmanje dve radne nedelje neprekidno u 2026. godini, ostatak najkasnije do 30. juna 2027. (čl. 73).

U TimeCheck Pro rešenje o srazmernom delu godišnjeg odmora (pri zasnivanju i pri prestanku radnog odnosa) dobijate kao gotov dokument — evidencija odsustava i godišnjih odmora.

Srazmerni deo godišnjeg odmora u tri situacije iz prakse

Formula je uvek ista — jedna dvanaestina po mesecu rada. Razlikuje se samo to koji se meseci broje, i tu se najčešće greši.

Zaposlen tokom godine

Broje se meseci od zasnivanja radnog odnosa do kraja godine. Ko je počeo u aprilu ima devet dvanaestina punog odmora, bez obzira što je pravo na korišćenje stekao tek posle mesec dana rada.

Prestanak radnog odnosa

Broje se meseci odrađeni kod tog poslodavca u toj godini. Neiskorišćeni dani srazmernog dela ne propadaju — isplaćuju se kao naknada, jer je prestanak radnog odnosa jedini slučaj kada odmor sme da se zameni novcem.

Prelazak kod drugog poslodavca

Svaki poslodavac računa srazmerni deo samo za mesece rada kod sebe. Kod novog poslodavca pravo na korišćenje odmora stiče se posle mesec dana neprekidnog rada (čl. 68).

Zakon govori o „svakom mesecu dana rada” — kalkulator zato broji pune mesece. Da li se i započeti mesec računa u korist zaposlenog, može da uredi opšti akt.

Kada se godišnji odmor koristi — rokovi koji se najčešće promaše

Broj dana je samo pola priče. Za godišnji odmor zakon propisuje i rokove, i tu nastaje većina prekršaja — obično bez zle namere, jer se veruje da odmor može da stoji neiskorišćen koliko god treba.

Pravo se stiče posle mesec dana

Zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora posle mesec dana neprekidnog rada od zasnivanja radnog odnosa — ne posle šest meseci, kako je bilo po ranijem zakonu. U neprekidan rad se računa i bolovanje i plaćeno odsustvo.

Prvi deo — dve radne nedelje neprekidno

Ako se odmor koristi u delovima, prvi deo mora biti najmanje dve radne nedelje neprekidno, i to u toku kalendarske godine za koju odmor pripada. Zaposleni ima pravo na dva dela, a na više samo ako se sporazume sa poslodavcem.

Ostatak — najkasnije do 30. juna

Preostali deo se koristi najkasnije do 30. juna naredne godine. Do istog roka koristi odmor i zaposleni koji ga nije iskoristio zbog porodiljskog odsustva ili odsustva radi nege deteta (čl. 73).

Rešenje o korišćenju odmora dostavlja se zaposlenom najkasnije 15 dana pre početka korišćenja; samo kad odmor ide na zahtev zaposlenog, sme i neposredno pre (čl. 75). Rok se lako previdi kad se odmori dogovaraju usmeno pa se rešenje piše naknadno, ili se ne piše uopšte.

Rokovi za godišnji odmor kroz godinu

Isti rokovi iz prethodnog odeljka, poređani po kalendaru. Ovako se najlakše vidi kada nešto kasni.

Rokovi za godišnji odmor po kalendaru
KadaŠta mora da se desi
Posle mesec dana radazaposleni stiče pravo da koristi odmor
Najkasnije 15 dana pre početka odmorarešenje o korišćenju dostavljeno zaposlenom (na zahtev zaposlenog može i neposredno pre)
Najkasnije 5 radnih dana pre početka odmoraposlednji trenutak da poslodavac izmeni vreme odmora zbog potreba posla
Tokom godine na koju se odmor odnosiiskorišćen prvi deo — dve radne nedelje neprekidno
Do 30. juna naredne godineiskorišćen preneti deo
Pri prestanku radnog odnosaisplaćena naknada za neiskorišćene dane

O vremenu korišćenja odlučuje poslodavac (čl. 75), pa je na njemu da odmore rasporedi tako da se rokovi ispoštuju.

Kolektivni godišnji odmor — zakon i rešenje na oglasnoj tabli

Kada cela firma ili jedan njen deo ide na odmor u isto vreme — na primer pogon koji staje leti ili između praznika — poslodavac ne mora da piše i uručuje rešenje svakom zaposlenom posebno. Zakon za to predviđa jedno zajedničko rešenje.

Član 75 Zakona o radu
„U slučaju korišćenja kolektivnog godišnjeg odmora kod poslodavca ili u organizacionom delu poslodavca, poslodavac može da donese rešenje o godišnjem odmoru u kome navodi zaposlene i organizacione delove u kojima rade i da isto istakne na oglasnoj tabli, najmanje 15 dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora, čime se smatra da je rešenje uručeno zaposlenima.”

Rok od 15 dana važi i ovde, samo se računa od isticanja na oglasnoj tabli. Dani kolektivnog odmora troše se iz godišnjeg odmora svakog zaposlenog, pa ih u evidenciji vodite kao godišnji odmor, a ne kao plaćeno odsustvo.

Šta se ne sme

Zakon o radu godišnji odmor određuje kao pravo koje se ne može uskratiti ni zameniti novcem. Te dve zabrane se u praksi najčešće krše, obično uz saglasnost zaposlenog:

Odricanje od godišnjeg odmora

Zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor. Ni pisana izjava zaposlenog to ne menja — pravo se ne može ugasiti voljom strana.

Isplata novca umesto odmora

Pravo na odmor ne može se zameniti novčanom naknadom. Jedini izuzetak je prestanak radnog odnosa, kada se neiskorišćeni deo nadoknađuje.

Kršenje odredaba o godišnjem odmoru (čl. 68–75) je prekršaj: poslodavac pravno lice plaća od 400.000 do 1.000.000 dinara, preduzetnik od 100.000 do 300.000, a odgovorno lice od 20.000 do 40.000 dinara (čl. 275).

Koliko se plaća za vreme odmora i šta sa neiskorišćenim danima

Odmor nije neplaćeno odsustvo. Za te dane ide naknada zarade, a neiskorišćeni dani na kraju radnog odnosa ne propadaju.

Naknada zarade za dane odmora

Za vreme godišnjeg odmora zaposlenom pripada naknada zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci (čl. 114). Nije reč o osnovnoj zaradi nego o proseku, pa se razlikuje od zaposlenog do zaposlenog.

Neiskorišćeni dani pri prestanku radnog odnosa

Ovo je jedini slučaj kada se odmor pretvara u novac. Za neiskorišćene dane poslodavac isplaćuje naknadu u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju tih dana; ona ima karakter naknade štete (čl. 76).

Ali samo tada

Dok radni odnos traje, zamena odmora novcem nije dozvoljena ni na zahtev zaposlenog. Dogovor „radi umesto odmora pa ti platimo” je prekršaj (čl. 275) bez obzira što obe strane pristaju.

Dokumentacija koju morate imati

Odmor nije samo dogovor — iza njega stoji papir koji inspekcija može da traži na uvid.

  • Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora, dostavljeno zaposlenom
  • Period korišćenja i broj dana naveden u rešenju
  • Evidencija iskorišćenih i preostalih dana po zaposlenom
  • Osnov po kojem je odmor duži od 20 dana, ako jeste

Kad se odmori vode u tabeli, najčešća greška nije pogrešan broj dana nego to što rešenje uopšte nije doneto ili nije dostavljeno zaposlenom.

U programu

Kako TimeCheck Pro vodi godišnji odmor

Preostali dani se sami računaju. Odmor ide istim putem svaki put, pa rešenje ne ostane nenapisano.

  1. 1

    Zahtev

    Zaposleni podnosi zahtev za godišnji odmor.

  2. 2

    Odobrenje

    Rukovodilac odobrava zahtev.

  3. 3

    Rešenje

    Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora se generiše samo, bez prekucavanja.

  4. 4

    Radni list

    Godišnji odmor je upisan u mesečni radni list, a preostali dani po zaposlenom se računaju sami.

TimeCheck Pro vodi godišnje odmore, bolovanja i ostala odsustva po zaposlenom. Zaposleni podnosi zahtev, rukovodilac odobrava, a rešenja se generišu iz sistema, ne prekucavaju.

Pitanja

Česta pitanja o godišnjem odmoru

Odgovori su zasnovani na Zakonu o radu; brojeve preko minimuma određuje opšti akt vašeg poslodavca.

Šta kaže zakon o godišnjem odmoru u Srbiji?

Godišnji odmor u Srbiji ne uređuje poseban propis nego Zakon o radu. On postavlja minimum od 20 radnih dana, nabraja osnove po kojima odmor može biti duži, uređuje srazmerni deo za nepunu godinu i zabranjuje odricanje od odmora i zamenu novcem. Koliko dana preko minimuma zaposleni dobija, određuje opšti akt poslodavca ili ugovor o radu — ne zakon.

Koliko dana godišnjeg odmora zaposlenom pripada po zakonu?

Najmanje 20 radnih dana u kalendarskoj godini. To je zakonski minimum ispod kojeg se ne sme ići. Koliko će odmor biti duži, određuje opšti akt poslodavca ili ugovor o radu.

Koliko je 20 radnih dana u kalendaru?

Četiri radne nedelje — zakon radnu nedelju računa kao pet radnih dana (čl. 70). Vikendi se ne troše, a ako u odmor padne praznik koji je neradni dan, plaćeno odsustvo ili bolovanje, ni ti dani se ne računaju u odmor.

Ko odlučuje kada zaposleni ide na godišnji odmor?

O vremenu korišćenja odlučuje poslodavac, u zavisnosti od potrebe posla i uz prethodnu konsultaciju zaposlenog (čl. 75), i o tome donosi rešenje. Ako to traže potrebe posla, poslodavac sme da izmeni vreme odmora najkasnije pet radnih dana pre početka.

Po čemu se godišnji odmor uvećava preko 20 dana?

Zakon navodi osnove: doprinos na radu, uslovi rada, radno iskustvo, stručna sprema zaposlenog i drugi kriterijumi utvrđeni opštim aktom ili ugovorom o radu. Same brojeve dana po svakom osnovu zakon ne propisuje — njih određuje poslodavac svojim aktom.

Kako se računa odmor za zaposlenog koji nije radio celu godinu?

Pripada mu srazmerni deo — jedna dvanaestina godišnjeg odmora za svaki mesec rada. Ako po opštem aktu ima pravo na 24 dana, a radio je pet meseci, srazmerni deo je 24 podeljeno sa 12 pa pomnoženo sa 5, odnosno 10 radnih dana.

Može li zaposleni da se odrekne godišnjeg odmora ili da uzme novac umesto njega?

Ne može. Zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom. Jedini izuzetak je prestanak radnog odnosa, kada se neiskorišćeni deo nadoknađuje.

Da li se u godišnji odmor računaju praznici i vikendi?

Godišnji odmor se meri u RADNIM danima, ne u kalendarskim. Dani nedeljnog odmora i praznici koji su neradni dani se ne računaju u dane godišnjeg odmora.

Do kada zaposleni mora da iskoristi godišnji odmor?

Prvi deo, najmanje dve radne nedelje neprekidno, koristi se u toku kalendarske godine za koju odmor pripada. Ostatak se koristi najkasnije do 30. juna naredne godine (čl. 73). Pošto o vremenu korišćenja odlučuje poslodavac, na njemu je da odmore rasporedi tako da se rokovi ispoštuju.

Kada zaposleni stiče pravo da uopšte ode na godišnji odmor?

Posle mesec dana neprekidnog rada od zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca (čl. 68). U neprekidan rad se računa i vreme bolovanja i odsustva sa rada uz naknadu zarade.

Da li se godišnji odmor i dalje stiče tek posle 6 meseci rada?

Ne. Uslov od šest meseci neprekidnog rada važio je po ranijem tekstu Zakona o radu. Po važećem članu 68, zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora posle mesec dana neprekidnog rada. Za godinu u kojoj je zasnovao radni odnos ima pravo na srazmerni deo — dvanaestinu za svaki mesec rada (čl. 72).

Koliko se plaća za vreme godišnjeg odmora?

Zaposlenom pripada naknada zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu (čl. 114). To nije osnovna zarada nego prosek, pa se iznos razlikuje od zaposlenog do zaposlenog.

Šta poslodavac mora da uradi pre nego što zaposleni ode na odmor?

Da donese rešenje o korišćenju godišnjeg odmora i dostavi ga zaposlenom najkasnije 15 dana pre početka odmora. Ako se odmor koristi na zahtev zaposlenog, rešenje sme da se dostavi i neposredno pre odmora. Može se dostaviti i elektronski, a na zahtev zaposlenog i u pisanoj formi (čl. 75).

Srodne strane

Probajte na svojoj firmi, 30 dana besplatno

Bez kartice i bez obaveze. Ako vam treba terminal ili prezentacija za upravu — pozovite nas.

Isprobaj besplatnoPozovi 060 0 333 450